IZLET – 9.03.2014 – POHOD PO ISTARSKOM PLANINARSKOM PUTU

Program izleta za članove PD Strilež

POHOD PO ISTARSKOM PLANINARSKOM PUTU

I OBILAZAK CENTRALNE ISTRE

09.03.2013.g. – nedjelja

Polazak autobusa u 6:40 iz Novoga, iz Crikvenice u 7 sati, sa autobusne stanice, Vožnja obalom do Rapca.

 Planinarska sekcija:

POHOD PO ISTARSKOM PLANINARSKOM PUTU , u organizaciji Istarskog planinarskog saveza i PD “Skitači” , od   Rabca do Plomina

Okupljanje:     Parking AC Maslinica (Oliva) Rabac

bon za ručak 30,00 kn (grah s kobasicom)

9,00 – 9,30      Rabac – prijem i polazak

12,00-12,30    vrh Standar – predah, KT IPP i LPP

15,00-16,00    Plomin – ručak u restoranu “Dorina”, KT IPP i LPP

Opis puta:     Uspon 474+171 m, spust 474 m, dužina puta 13 km uz prekrasne vidike na Kvarner, Učku, Sisol i Oštri  . Ukupno vrijeme hoda 5:30 h.

Trasa nije zahtjevna osim prijelaza Rabačkog potoka, za koji je predviđena i lakša varijanta. Potrebna je standardna planinarska kondicija i oprema.

Vođenje:        SPV Istra – vodiči iz PD Skitaci Labin

Ostalo:           Pohod je predviđen za članove planinarskih društava, uz pridržavanje uputa planinarskih vodiča i poštivanje planinarske etike.

Za vozače osobnih automobila organiziran je povratni prijevoz u Rabac.

U slučaju izvanrednih okolnosti, organizatori pridržavaju pravo prilagodbe programa.

Kontakt osobe za IPP: Vladimir Rojnić mob. 098-366-101 ili Kristian Ružić mob. 095-905-3153

———————————————————————————————————————————-

Seniorska sekcija:

U Rapcu , kupnja bonova za ručak u Plominu,  pa šetnja obalom  (1 sat)

Autobusom , odlazak do Labina i posjet Narodnom muzeju Labin, a zatim šetnja starim gradom (oko 45 min)

Vožnja preko Vozilića do Gračišća , razgledavanje mjesta (crkvice, zvonik, kula…) i šetnja kraćom kružnom stazom u neposrednoj blizini Gračišća, po uređenom putu (crkva sv. Marije Magdelene i brdo Perunčevac) , u pratnji lokalnog vodiča. Po želji, pauza i marenda u jednoj od poznatih gostionica  (30 minuta)

Posjeta Suvenirnici i vinoteci Galligana

Povratak autobusom i razgledavanje  gradića legendi – Pićan   (za razgledavanje mjesta  30 min)

 

Eventualni posjet Vinariji Bačac (1 sat)

Odlazak autobusom do Plomina , pauza za ručak zajedno sa planinarskom sekcijom u restoranu Dorina.

———————————————————————————————–

Cijena prijevoza autobusom: 100 kn

Dodatak za ulaznice i vođenje: 30kn

Povratak u kasnim polsijepodnevnim satima

 

 

Prijavom na izlet, svaki učesnik potvrđuje da je upoznat sa zahtjevima izleta, da ispunjava zdravstvene, fizičke i tehničke uvjete za sigurno sudjelovanje na izletu, da ima uplaćenu članarinu HPS-a za tekuću godinu, te da pristupa izletu na vlastitu odgovornost.

U slučaju loših vremenskih prilika ili drugih nepredviđenih kolnosti,moguće su promijene plana ili potpuno otkazivanje izleta  .

 

 

 

Pićan je zasigurno naseljen u dalekoj prapovijesti. Najstariji dijelovi histarske gradine nalazili su se na brdu Kalvarija (13), sjevernije od današnjeg naselja, a zatim se pretpostavlja da tu živi keltsko pleme Secusa. U rimsko se doba, vjerojatno na istom strateški dobro odabranom mjestu, nalazilo vojno uporište i naselje Petina. Ima autora koji su baš uz Pićan vezivali i naziv Pucinum kojim i Plinije i Ptolomej nazivaju utvrdu u unutrašnjosti Istre koja je i na rimskom dvoru bila poznata po posebno dobrom vinu. Žena cara Augusta, Livia, vjerovala je da svoju dugovječnost duguje baš činjenici da pije isključivo to vino. Jedini danas vidljivi trag rimske prisutnosti je natpis na kamenu ugrađen u dovratnik kuće nasuprot zvonika ( 4) koji spominje nekog Lucia Caonalia iz porodice Pupinia koju nalazimo i drugdje u Istri (Kringa, Pula, Poreč, Kopar, Trst). U doba vladavine Bizanta Pićan je bio administrativno središte središnjeg dijela Istre. Od kasne antike pa sve do kraja XVIII stoljeća u Pićnu je sjedište istoimene biskupije, jedne od najstarijih ali i najmanjih u kršćanskom svijetu uopće.

Prošećimo Pićnom U parku pred ulazom u Pićan, baš kao i u susjednom Gračišću ili u Tinjanu nalazi se kip Sv. Ivana Nepomuka (9), češkog sveca, zaštitnika kraljica, mostova, ispovjednih tajni i zaštitnika protiv poplava, sagrađen 1714. Vjerojatno je i Pićan na ulazu u grad nekada  imao pokretni most. Nedaleko njega spomenik je Pićancima nastradalima u II svjetskom ratu (10), a na nešto sniženom terenu uz park nalazi se crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge (11) kojoj je kamen temeljac postavio biskup Gašpar Bobek (1631.-1634.) u jeku jedne od najvećih epidemija kuge. U stari dio Pićna ulazimo kroz monumentalna gradska vrata (1) koja potječu iz 14. stoljeća, a obnovljena su 1613. za biskupa Antonia Zara (1601. -1621.). Zahvaljujući bliskoj vezi sa nadvojvodom Ferdinandom Zara je već sa 27 godina od običnog klerika postao biskup Pićna. U Pićnu je napisao svoje životno djelo, svojevrsnu filozofsku enciklopediju pod naslovom Anatomia ingeniorum et scientiarum sectionibus quattuor comprehensa koja je tiskana u Veneciji 1615. Ostati će zapamćen kao prvi talijanski mislilac koji se odvojio od skolastičke filozofije. Zara je obnovio i biskupsku palaču (2) , a započeo je i gradnju nove katedrale. Međutim, već su 1653. i katedrala i biskupski dvor opustošeni u najvećoj buni kmetova u Istri. Pritisnuti novim davanima koja su uvedena zbog podmirivanja dugova Knežije prema Kranjskoj a naročito zbog surovosti predstavnika kranjske pokrajinske uprave Hanibala Bottoni-a, oko tri tisuće ljudi iz čitave Knežije se okupilo 06. srpnja u Gračišću i krenulo na Pićan pod vodstvom Mate Bolka. Razvalili su gradska vrata i provalili u katedralu, u biskupski dvor i kuće kanonika, te na licu mjesta presudili Bottoni-u i njegovom kancelaru. Pićanski zvonik (3) od bijelog vapnenca sagrađen je 1872. Osim što je sa svojih 48 metara među najvišima u Istri, mnogi ga drže i najljepšim. U podnožju zvonika i danas stoji kamena mjera kojom su se mjerila davanja podanika. Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije (5) je današnji vanjski oblik dobila preuređenjem 1753., a unutrašnjost je barokizirana za vrijeme posljednjeg pićanskog biskupa Piccardia (1766  1784). Kao što i dolikuje katedrali, u vlasništvu crkve je brojni vrijedan inventar, a ističe se zlatom protkani biskupski plašt, poklon carice Marija Terezija. Reljefima i grbovima ukrašene grobnice  pićanskih biskupa, ali i zaslužnih građana Pićna ugrađene su u pod crkve i u plato ispred  crkve. Vidikovac Franje Ferdinanda – Pogled sa ovog mjesta na brdovit krajolik središnje Istre, kao i poseban okus pićanskog vina koje mu je ponudio župnik, uvjerili su austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, da slijedeći put u Pićan mora doći u pratnji žene Sofije, strastvene slikarice, kako bi ovjekovječila prizor. Ta mu se želja na žalost nije ostvarila jer su oboje nedugo zatim nastradali u atentatu u Sarajevu 1914. Nasuprot župne crkve nalazi se rodna kuća Matka Brajše Rašana (6) zborovođe, zapisivača istarskih narodnih napjeva i skladatelja koji je 1912. na tekst Ivana Cukona skladao današnju službenu istarsku himnu Krasna zemljo. Manje je poznato da je još jedna važna muzička lićnost vezana uz Pićan. Radi se o slovencu Jurju Slatkonji osnivaču i voditelju Bečkog dvorskog orkestra i kasnijem prvom bečkom biskupu, koji se u Pićnu spominje od 1506. kao administrator biskupije, a 1513 kao biskup. Od trga ispred crkve možemo nastaviti ulicom prema zapadu uz zgradu u kojoj je od 1914. do 1918. djelovala Narodna čitaonica (7). Kroz mali prolaz možemo izaći desno u vrtove kako bi vidjeli najsačuvaniji dio gradskih zidina. Na suprotnom kraju Pićna preporučamo posjetiti vidikovac Svete Jelene (8) nazvan po istoimenoj crkvici koja je nekada bila na tom mjestu. U tom dijelu naselja ima još napuštenih starih kuća zanimljive arhitekture, sa rustikalnim nadvratnicima i stepeništima ponekad uklesanim u živu stijenu, koje tek čekaju da im se udahne novi život. Za kraj posjete Pićnu preporučamo jednobrodnu romaničku crkvicu Svetog Mihovila (12) iz XIII stoljeća koja se nalazi na susjednom uzvišenju. Ona u svojoj unutrašnjosti krije vrijedne zidne slike iz prve polovine XV stoljeća, koje tek čekaju stručnu restauraciju. Nezaboravan pogled koji se pruža sa tog prirodnog vidikovca obogaćuje od 1999. kamena skulptura Obitelj talijanskog kipara Nane Zavagnea, sudionika Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi kraj Labina.

 

Slike, opis i karta u Word dokumentu !